prigorjehr-regionalni-portal
Menu

37. Smotra dječjeg kajkavskog pjesništva "Dragutin Domjanić"

37. Smotra dječjeg kajkavskog pjesništva "Dragutin Domjanić" održat će se u subotu, 21. listopada 2017. godine, u dvorani "Kraluš" Pučkog otvorenog učilišta Sv. Ivan Zelina s početkom u 10 sati.

Program počinje u 9 sati svečanim prijemom mladih pjesnika, roditelja i voditelja u Gradskoj vijećnici, a sam recitalni program (izvedbe pjesama) bit će upriličen u Dvorani "Kraluš" u 10 sati.

Na natječaj Smotre odazvale su se 92 škole s ukupno 523 nove dječje kajkavske pjesme. Radove je poslalo 450 učenika uz mentorstvo 142 voditelja.

Zastupljeni su svi kajkavski krajevi pa će i ovogodišnja Smotra biti festival zajedništva u različitosti - promocija jezičnog bogatstva kajkavaca.

Osim najmlađih pjesnika, u programu sudjeluju: mali i veliki glumci, pjevači, glumci, likovni umjetnici, a za kraj, zelinsko Učilište časti sve sudionike i goste kino projekcijom crtića "KRALJ I PTICA" snimljenom prema poznatoj priči Hansa Christiana Andersena.

Smotra se održava pod pokoviteljistvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske i pod supokroviteljstvom Zagrebačke županije i Grada Sv. Ivan Zelina, a u organizaciji Pučkog otvorenog učilišta Sv. Ivan Zelina.

Ulaz je za sve posjetitelje slobodan, a više informacija o Smotri možete saznati na poveznici. [PD; Foto: POU Sv.Ivan Zelina]

Mjesec hrvatske knjige u Gradskoj knjižnici Sv. Ivan Zelina

Počeo je Mjesec hrvatske knjige od 15. listopada do 15. studenoga. Ovogodišnja manifestacija je posvećena enciklopedistici pod motom „Sve na jednom mjestu“.

U knjižnicama diljem Hrvatske održava se niz programa kako za djecu tako i za odrasle. Evo što će se događati u Gradskoj knjižnici Sveti Ivan Zelina u tom razdoblju.

  • Od 17. do 20. listopada u suradnji s Udrugom Srce i prvim razredima OŠ Dragutina Domjanića organizirat će se čitanje i razgovaranje o bajkama. 
  • 24. listopada na gradskoj razini provest će se Natjecanje u čitanju naglas za djecu od 3. do 8. razreda osnovne škole.
  • 27. listopada u 18 sati Ivana Plechinger predstavit će svoju knjigu „Ono što ostaje, uvijek ljubav je“ u kojoj govori kako dalje nastaviti radosno kroz život nakon što prođete kroz bolest i ostanete bez onih koje volite.
  • 9. studenoga u 18 sati u goste dolazi Goran Blažević s Putopisnim predavanjem pod nazivom „Solidarity Walk 4km/h“ donosi priču o putovanju pješice dugom preko 3000 kilometara. Iskustva sa svog petomjesečnog hodanja pretočio je u knjigu pod nazivom „Svilim.“
  • 10. i 11. studenoga učenici prvih razreda će se i moći besplatno upisati u knjižnicu povodom Dana hrvatskih knjižnica.
  • 10. studenoga gostuje dječja spisateljica Gordana Lukačić, koja će organizirati druženje pod nazivom „Čajanka u knjižnici“, po predlošku iz svojih slikovnica.
  • 13. studenoga za učenike viših razreda organizirat će se susret s Majom Brajko-Livaković, koja se u svojim knjigama bavi temama odrastanja i namijenjena je tinejdžerima.
  • 14. studenoga u 18 sati gostuje Nada Rocco, hrvatska glumica, ali i zagovornica zdrave prehrane i života u skladu s prirodom. U svojoj knjizi, “Moje sirove strasti”, piše o prehrani temeljnoj na sirovoj hrani.

Za one zaboravljive: od 23. do 27. listopada i od 6. do 11. studenoga povrat knjiga bez naplate zakasnine. [PD; Foto: Gradska knjižnica Sveti Ivan Zelina]

 

Pogledajte izložbu o Vjenceslavu Richteru

Vjenceslav Richter (1917.-2017.)

Prošlo je sto godina od rođenja jednog od najznačajnijeg arhitekta i vizionara kojeg je Hrvatska imala tijekom 20. stoljeća. Vjenceslav Richter bio je intelektualac širokih pogleda i svjetske reputacije, prateći i stvarajući razvojne trendove unutar arhitekture i modernog urbanističkog planiranja. Bio je i osoba privržena Zelini i Omilju iz kojih je potekao i koje nikada nije zaboravio niti odbacio.

Rođen je 8. travnja 1917. godine u Donjoj Drenovi. Svoje rano djetinjstvo i osnovno školstvo završio je u Omilju gdje su mu otac Ivan, a kasnije i brat Josip, bili ravnajući učitelji. Osnovnu školu pohađa od 1923/4. godine, sve do 1928., kada upisuje Državnu Prvu realnu mušku gimnaziju u Zagrebu. Omilje će odigrati značajnu ulogu u životu Richtera, prvotno kao dječaka, jer je tu polazio osnovnu školu i živio, a drugotno kao studenta u vrijeme NOB-a kada je u Omilju zajedno s dvojicom prijatelja konstruirao, izgradio i djelovao unutar ilegalne štamparije. Sudbina je htjela da se ovaj dio Richterove biografije nesretno završi pa je nakon pada štamparije bio zarobljen i ilegalno prebačen u Austriju gdje je dočekao kraj Drugog svjetskog rata.

Povratkom u Zagreb nastavlja studij te vrlo rano počinje stvarati neka od najvažnijih arhitektonskih projekata. Godine 1947. izrađuje prvi izložbeni paviljon i to Jugoslavenski paviljon u Trstu. Godinu dana ranije Richter upoznaje u Opatiji, Ivana Picelja, poznatog hrvatskog slikara, dizajnera i grafičara. Nedugo nakon toga, preko Picelja, Richter upoznaje i Aleksandra Srneca, hrvatskog avangardnog slikara, kipara, dizajnera i autora animiranih filmova. Ovim poznanstvom započinje suradnja koja će izroditi osnivanjem grupe ''EXAT 51''. Richter kao jedan od osnivača te grupe ujedno je i pisac njenog manifesta.

Između 1953. i 1956. godine Vjenceslav Richter radi na brojnim natječajima i projektima te izrađuje brojne paviljone na svjetskim izložbama. Projektirao je jugoslavenske paviljone na Svjetskoj izložbi u Bruxellesu (1958.), Torinu (1961.), Milanu (1964.), Montrealu (1967.). Prihvaćene su mu i ideje za Muzej revolucije u Beogradu (1961.-67.), Muzej evolucije u Krapini (1966.), crkve u Bibinju (1966.) te mnogi drugi projekti uključujući i nekoliko privatnih kuća. Vjenceslav Richter umire u Zagrebu 2. prosinca 2002. godine u 85. godini života. Danas se dio njegove zbirke nalazi unutar vile koju je sam projektirao, na Vrhovcu 38 i koja je bila dom njemu i supruzi Nadi Kareš Richter.

Muzej Sveti Ivan Zelina poziva Vas na izložbu o Vjenceslavu Richteru

Muzej Sveti Ivan Zelina ima Vas čast pozvati na izložbu kojom se obilježava neumoran duh cjeloživotnog stvaranja i istraživanja Vjenceslava Richtera. Posjetite Muzej Sveti Ivan Zelina i saznajte nešto novo o intrigantnom svijetu djelovanja i stvaranja jednog od naših najvećih arhitekata i umjetnika.

Unutar izložbe po prvi puta će biti predstavljena originalna skica ilegalne štamparije u Omilju koju je izradio V. Richter, materijal povezan s djelovanjem ilegalne štamparije tijekom NOB-a kojeg čuva Muzej Sveti Ivan Zelina, te digitalizirane magnetofonske trake razgovora s Richterom. Osim toga može se vidjeti i arhitektonski elaborat za izradu interijera kafića „Relax“ u Donjoj Zelini, do sada nepoznat široj javnosti.

Tko je bio Vjenceslav Richter, gdje je rođen, zašto mu je nadimak bio Riža, što je radio 1936. godine u Berlinu, zašto je nekoliko puta bio u zatvoru, koja su njegova najznačajnija ostvarenja iz područja arhitekture itd.? Odgovore na ova i brojna druga pitanja možete saznati posjetivši izložbu.

Izložbu možete posjetiti svaki radni dan od 8:00 do 14:00 sati, a bit će otvorena do 22. prosinca 2017. godine. [PD; Foto: Muzej Sveti Ivan Zelina]

Radovi na Zelingradu u punom jeku

Ako ste se ovih dana uputili na Zelingrad mogli ste vidjeti da se tamo radi punom parom. Dvadesetero ljudi svakodnevno pomaže u realizaciji projekta obnove Zelingrada. U petak smo se i mi uputili na Zelingrad u pratnji Mladena Houške, ravnatelja Muzeja Sveti Ivan Zelina. Povod našeg posjeta bio je dolazak Amelija Vekića, pročelnika konzervatorskog odjela u Zagrebu kojeg je Muzej Sveti Ivan Zelina lijepo ugostio. Gospodin Vekić osvrnuo se na projekt i radove koji traju na Zelingradu.

„Ponajprije, želio bih pohvaliti ekipu iz Gradskog muzeja Sveti Ivan Zelina jer su zahvaljujući svojem angažmanu dobili ovaj projekt obnove Zelingrada. Što se tiče samog Zelingrada, on je veoma značajan, rekao bih najznačajniji stari grad na ovom dijelu Medvednice. Ovaj projekt je kruna istraživanja i rada koji su kolege iz Muzeja uložile zadnji desetak godina, i svakodnevno ulažu. Treba reći da će to biti njima na spomen.“

Ovaj projekt je od velikog značaja za Zelinu

„Bez daljnjega ovo je vrlo značajan projekt za očuvanje samog Zelingrada, za okolicu, turizam, turističku zajednicu, kao i za samu Zelinu, ali i šire. Pokazuje angažman Zelinčana prije i sada, i nadilazi lokalne okvire. Vjerujem da će Zelingrad postati jedna turistička destinacija gdje će Zagrepčani vrlo rado dolaziti. Osobno dolazim na Zelingrad već 15-ak godina.“

Lokalitet zanimljiv sam po sebi

Gospodin Vekić nam je otkrio da je to jedan srednjovjekovni lokalitet zanimljiv sam po sebi. Sada kako traju istraživanja, pojavljuju se neki novi momenti i te podatke treba ispočetka sagledati i znati u koji kontekst ih staviti. Da li u neku najraniju, srednju, stariju, mlađu fazu razvoja grada, ističe. To im pokazuje kontinuitet života, koji je dugo bio ovdje, oko četiri do pet stoljeća. Svaki novi vlasnik napravio je nove promjene, zato se nailazi na nove zidove, nova dvorišta. To zahtijeva da se sve dobro sagleda i tada će se moći utvrditi kojoj fazi pripadaju novo otkriveni ulazi, prolazi, vrata, te vrednovati novi nalazi.

Svrha ovog projekta je prezentirati kako se nekada živjelo na Zelingradu, a opet učiniti veliku stvar za održanje i zaštitu Zelingrada, da on ne izgubi svoj povijesni, arheološki, spomenički integritet ovim novim ulaskom u njega, novim ulaganjima i iskorištavanjem, ističe Vekić. Svrha jest da on ostane spomenik kakav je, pojašnjava, a da mi možemo iz njega izvući što više kvalitetnih stvari, prikazati ih ljudima, a da ne poništimo njegovu originalnost. To je osnova suvremenoga, ali i staroga sistema zaštite spomenika, tj. konzervatorstva.

„Spomenik ili kulturno dobro nam je osnova i njegov integritet treba biti očuvan, zahvati na njemu trebaju očuvati njegov integritet i originalnost. Mi trebamo unoseći nove elemente Zelingradu dati novi život, da on počne vraćati uloženo, da on živi, ali da opet u svakom trenutku možemo vidjeti i reći evo to je taj spomenik – on je tako izgledao. Važno je da on ne izgubi svoj smisao i originalnost kakvu je imao, a da opet bude životan.“

Zelingrad bi mogao biti lijepo turističko središte

Ovo je atraktivan lokalitet i vrlo pristupačan ljudima, ističe Vekić. On je štitio prijelaz preko Sljemena, Medvednice, iz ovog zelinskog kraja, iz doline Lonje, prema Mariji Bistrici. Tu imamo srednjovjekovne, ali i prapovijesne puteve. Novovjekovne, Marijanske ili romarske puteve, hodočasničke. On je jedno sjecište i poveznica između jedne i druge strane, Svetog Ivana Zeline i Marije Bistrice i ujedno može biti svjetionik koji će posjetitelje privlačiti prema sebi, ali ih i proslijediti dalje. To su putevi koji će vrlo lako zaživjeti, smatra Vekić.

„Vjerujem da će Zelingrad biti mjesto koje će ljudi rado posjećivati,“- zaključio je Amelio Vekić, pročelnik konzervatorskog odjela u Zagrebu.

Ravnatelj Muzeja Sveti Ivan Zelina Mladen Houška pojasnio nam je da se osim arheoloških istraživanja koja Muzej ima u ugovoru o izradi projektne dokumentacije za obnovu Zelingrada, paralelno izvode i konzervatorski radovi na Zelingradu i to sredstvima Ministarstva kulture. Ti radovi bit će izvedeni u vrijednosti 130 tisuća kuna i obnovit će se dio unutarnjeg zida – palasa, odnosno stambenog dijela prostora. Taj im je prostor, kako kaže, važan za daljnu obnovu.

Paraleno s time traju i radovi na arheološkim istraživanjima što je preduvjet za izradu projektne dokumentacije i izradu arhitektonskih projekata obnove Zelingrada. To je dio velikog projekta za koji su dobili financijska sredstva od strane Europske unije.

Muzej sa suradnicima odlučio je radove na Zelingradu nastaviti tijekom cijelog ljeta.

„Trenutno na gradilištu radi dvadesetero ljudi. To je doista veliko gradilište, mehanizacija je ovdje kako bi pomogla u istraživanjima. Važno je da se istraživanja provode prema pravilima struke i uz suglasnost konzervatora. Ujedno nam je veoma važno da konzervatori podupiru naš rad i da smatraju da je to doista pravi način kako bi trebalo pristupiti jednoj takvoj građevini koja potječe iz 13. st.“

Pred njima je još dosta posla ovoga ljeta i ove jeseni, ističe Houška. U kontaktu su s projektantom ceste koji projektira cestu od Biškupca do Zelingrada. Riječ je o cesti u dužini 3, 5 kilometra, koja će osim dvije vozne trake, imati i jednu rekreacijsku/pješačku zonu predviđenu za šetnje, trčanje ili bicikliranje sa odmorištima i s rasvjetom, pojašnjava.

Istražuje se cijeli grad, a to je površina od više od 2 tisuće kvadratnih metara zahtjevnog terena, svakodnevno se uklanja desetke kubika urušenog materijala, te Zelingrad sada počinje dobivati sasvim drugačiji izgled.

Romana Mačković je viši kustos i arheolog te istražuje Zelingrad već 15 godina. Sada vodi arheološka istraživanja, te svakodnevno analizira postignute rezultate i novonastalo stanje.

„Otkrili smo puno više zidova i arhitekture nekadašnjeg Zelingrada nego što smo očekivali. Očigledno je da se grad kroz četiri stoljeća mijenjao, rastao, da je imao nove zidove, nova vrata, nove prolaze, kule. Staro se rušilo, novo se zidalo. Još uvijek pokušavamo dokučiti što je postojalo u ranijim fazama u 13. i 14. st., a što su gradili u 15. ili 16. st. To nam je još nepoznanica, da želju bivših vlasnika koji su ovdje bili prije 500 godina dokučimo, jer ovisno o tome kako ćemo mi definirati tu građevinsku podlogu Zelingrada, tako će se i projekti obnove definirati“- smatra arheologinja Mačković.

„Iznimno nam je drago što svi radnici na obnovi Zelingrada rade s voljom. Dakle, imamo djelatnike na javnim radovima, djelatnike koji su zaposleni, koji su samo na ovim radovima, imamo studente arheologije, volontere. Svakodnevno je ovdje dvadesetak ljudi i lijepo mi je vidjeti da su naši radnici zainteresirani, da to vole i da očekuju da se nešto dobro napravi za Zelingrad i za projekt obnove“ – zaključio je Houška. [KM; Foto:KM]

COPRNICE NASTANILE ZELINSKI MUZEJ

Sinoć je u Muzeju Sveti Ivan Zelina otvorena izložba i predstavljena knjiga „Coprnički ceh“. Autori izložbe su Martina Findrik, povjesničarka, Romana Mačković, viša kustosica i Igor Zrinski, kustos. Stručni suradnici su Ana Zbiljski, povjesničarka, Centar za ženske studije i Dr.sc. Hrvoje Gračanin, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.


Izložba je organizirana povodom 265. obljetnice posljednjeg suđenja vješticama u Hrvatskoj. A kako je napomenuo ravnatelj Muzeja, Mladen Houška, povijest vještica u Hrvatskoj je započela ali i završila u zelinskom kraju. U posljednjem zabilježenom službenom procesu iz 1751. godine na smrt su osuđene ''zelinske kmetice'': Magda Brcković, Marijana Brukec i Marijana Vugrinec. Obilježavanje obljetnice smatra se važnim dijelom lokalne povijesti, kao i važnim izvorom za povijest ovog fenomena u zelinskom kraju.
Cilj izložbe je potaknuti istraživanje i prezentiranje fenomena vještičarenja u Zelini i okolici. Te popularizirati u javnosti i povijesti slabo zastupljenu povijest progona vještica, ujedno i približiti publici slabo istraženu povijest položaja žena i svakodnevicu funkcioniranja obiteljskog života, za koji su izvori sa suđenja vješticama upravo dobro polazište.


Izložba se temelji na povijesnim izvorima, konkretno zapisu sa suđenja spomenutim vješticama iz 1751. godine, kao i ostalim zabilježenim sudskim procesima vođenim protiv vještica u okolici. Sadržaj se bazira i na zakonodavnim izvorima iz spomenutog razdoblja, odnosno na zakonima koji su činili osnovu progona vještica.


Izvori vezani uz progon vještica jedan su od najvrjednijih izvora za istraživanje položaja žene u društvu, te često nude uvid u funkcioniranje obiteljskih zajednica. Obje teme i ženska povijest i povijest svakodnevice, slabo su zastupljene u historiografiji, pa se ovim putem želi dati poticaj korištenju ovih izvora i za te teme.


Izložba je pokrila nekoliko područja.


Povijesni pregled fenomena vještičarenja; vještica od rimskih vremena, srednjeg vijeka pa do ranovovjekovne vještice; pretvorba zločina ''maleficija'', odnosno ''štetnog čarobnjaštva'' u dijabolično čarobnjaštvo; obrazloženje elemenata koji čine strukturu vjerovanja o vješticama.
Kronologiju progona vještica u hrvatskim zemljama te okolnosti prestanka progona. Prikazuje položaj žene u društvu i faktore koji doprinose da se vještičarenje kao zločin prvenstveno vidi kao ženska domena.
Sudski proces i tijek procesa, pitanja koja se postavljaju vješticama temeljena na zakonu ''Praxis criminalis'', optužbe, pokusi za utvrđivanje da li je netko vještica, primjena torture i način izvršavanja presuda.
Prezentacija praznovjernih radnji iz sudskih spisa okarakteriziranih kao vještičarenje; magija lika, liječenje biljkama ''herbaria vel maleficiae'', popis inventara ''vještičje škrinje'' temeljen na izvodu iz sudskog spisa i zakona Praxis criminalis.
Prezentacija vjerovanja o vješticama prisutnih u pučkim vjerovanjima.


Ovu zaista zanimljivu i nesvakidašnju izložbu možete pogledati do 15. rujna 2017. godine, a ako je vjerovati autorici izložbe, Martini Findrik, nakon izložbe ćete drugačije gledati na svijet oko sebe te u njemu prepoznati i neke vještice novog doba. Najzanimljivije detalje izložbe i atmosferu s otvorenja vam donosimo u galeriji slika.[EDŽ, Foto: MZ, MD]

Izložba slika "Aetas aurea" u Galeriji "Kraluš"

Galerija »Kraluš« Pučkog otvorenog učilišta Sv. Ivan Zelina poziva vas na otvorenje izložbe crteža i slika "Aetas aurea" akademske slikarice Krešimire Gojanović u petak, 23. lipnja 2017. u 19 sati.


Ulomak iz osvrta na izložbu...
Krešimira Gojanović u svojim slikama nudi drevni sustav simbola koji sumiraju ključne aspekte ljudskog života, a pruža i duboke spoznaje i praktične upute. Kako smo rođeni u određenom trenutku, na određenom mjestu, ispod određenih planeta i zvijezda, kao godina berbe i stvaranja vina, nosimo ovu sudbinsku isprepletenost hladnoće zvijezda i topline ljudskog pogleda. (Danko Merin, prof.)

Više o izložbi i radovima možete pogledati na linku http://www.pou-zelina.hr/oucilistu/vijesti/544-izlozba-slika-2.html . [PD, Foto: POU]

Otvorenje izložbe ''COPRNIČKI CEH''

Muzej Sveti Ivan Zelina vas poziva na otvaranje izložbe i predstavljanje knjige Coprnički ceh 21. lipnja 2017. u 19:00 sati.  

Izložba se organizira povodom 265. obljetnice posljednjeg suđenja vješticama u Hrvatskoj. U posljednjem zabilježenom službenom procesu iz 1751. godine na smrt su osuđene ''zelinske kmetice'': Magda Brcković, Marijana Brukec i Marijana Vugrinec. Obilježavanje obljetnice smatra se važnim dijelom lokalne povijesti, kao i važnim izvorom za povijest ovog fenomena u zelinskom kraju. Cilj izložbe je potaknuti istraživanje i prezentiranje fenomena vještičarenja u Zelini i okolici. Te popularizirati u javnosti i povijesti slabo zastupljenu povijest progona vještica, ujedno i približiti publici slabo istraženu povijesti položaja žena i svakodnevicu funkcioniranja obiteljskog života, za koji su izvori sa suđenja vješticama upravo dobro polazište. Izložba će se temeljiti na povijesnim izvorima, konkretno zapisu sa suđenja spomenutim vješticama iz 1751. godine, kao i ostalim zabilježenim sudskim procesima vođenim protiv vještica u okolici. Sadržaj će se bazirati i na zakonodavnim izvorima iz spomenutog razdoblja, odnosno na zakonima koji su činili osnovu progona vještica.

Spomenuti proces protiv tri vještice komparativan je s europskim suđenjima vješticama, tako da može poslužiti kao izvor i primjer funkcioniranja fenomena progona vještica, ne samo na lokalnoj razini, već i komparativno sa suđenjima u ostalim hrvatskim krajevima i europskim zemljama. Kroz ove slučajeve približiti ćemo ''mračno razdoblje'' zelinske, hrvatske i europske povijesti u kojem su žene, ali i muškarci na temelju iskaza, koji bi danas bili okarakterizirali kao praznovjerje, mogli biti procesuirani za zločin čarobnjaštva. Izvori vezani uz progon vještica jedan su od najvrjednijih izvora za istraživanje položaja žene u društvu, te često nude uvid u funkcioniranje obiteljskih zajednica. Obje teme i ženska povijest i povijest svakodnevice, slabo su zastupljene u historiografiji, pa se ovim putem želi dati poticaj korištenju ovih izvora i za te teme.

Koncept izložbe pokriva sljedeća područja:
Povijesni pregled fenomena vještičarenja; Kronologija progona vještica u hrvatskim zemljama; Okolnosti prestanka progona; Položaj žene u društvu i faktori koji doprinose da se vještičarenje kao zločin prvenstveno vidi kao ženska domena; Tijek sudskog procesa; Prezentacija praznovjernih radnji iz sudskih spisa okarakteriziranih kao vještičarenje; Prezentacija vjerovanja o vješticama prisutnih u pučkim vjerovanjima.

Autori izložbe su Martina Findrik, povjesničarka, Romana Mačković, viša kustosica i Igor Zrinski, kustos. Stručni suradnici su Ana Zbiljski, povjesničarka, Centar za ženske studije i
Dr.sc. Hrvoje Gračanin, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Izložba će biti otvorena do 15. rujna 2017. godine. [PD, Foto: MZ]

Zatvorena 4. filmska revija "Kratki na brzinu" u Svetom Ivanu Zelini

Dodjelom nagrada i projekcijom najboljeg filma 'Nas dva' Andrije Mardešića završena je 4. i posljednja revija hrvatskih kratkih filmova Kratki na Brzinu u Svetom Ivanu Zelini jer od sljedeće godine pod novim imenom postaje međunarodni festival.

Pored najboljeg filma dodijeljeno je još 13 nagrada te tri priznanja, a filmski vikend obilježili su noćni razgovori s Hrvojem Hribarom i Ognjenom Sviličićem te ekskluzivni radovi slavnog švedskog redatelja Roya Anderssona.

„Nakon što smo zatvorili četvrtu Reviju već smo inaugurirali Black Arrows Short Film Festival i time zaokružili rast i razvoj festivala u prve četiri godine. Zahvalni smo svim partnerima i prijateljima koji su nas podržali u ovih 6 dana, a posebno autoricama i autorima kratkometražnih filmova. Posebno čestitamo svim dobitnicima nagrada koji su se istaknuli u najboljoj festivalskoj selekciji dosad i nadam se da se vidimo i dogodine“, kazao je umjetnički direktor festivala Toma Zidić.

Intenzivan odnos bake i unuka u filmu 'Nas dva' zaokupio je najviše pažnje stručnog žirija koji su činile direktorica Innsbruck Film Campusa Evelin Stark te umjetnice Martina Meštrović i Sara Renar. Nagradu za najbolji scenarij i specijalno priznanje Sare Renar dobio je film 'Grimizno' Dijane Mlađenović.

Novčanu nagradu za razvoj filma Croatian short pitch dobio je 'Jutro poslije' Sanje Šafić.

Šestodnevna revija otvorena je u Zagrebu u DOKUKINU KIC gdje su prikazani filmovi s pozornica renomiranih svjetskih festivala. Ovogodišnja zemlja partner bila je Švicarska s programom festivala Visions du Réel, a razgovor s gostima je nakon projekcije vodio Nenad Puhovski.

Nakon Zagreba sve se preselilo u Zelinu gdje je započeo natjecateljski program, a otvorila ga je Sara Renar. U subotu navečer Late Night Film Talks zanimljive neformalne razgovore o filmu vodili su Hribar i Sviličić koji je ustvrdio da “Ono u čemu se možemo mjeriti sa zemljama u Europi su turizam i - film.”

Trailer ’Nas dva’ by Andrija Mardešić, najbolja režija, najbolji igrani film i grand prix.

Nagrade i priznanja 4. revije Kratki na brzinu:

Najbolji scenarij: Grimizno by Dijana Mlađenović

Najbolja režija: Nas dva by Andrija Mardešić

Najbolji eksperimentalni: Pokretni elementi by Marko Tadić

Najbolji animirani: Gamer girl by Irena Jukic Pranjić

Najbolji dokumentarac: White trash by Sunčica Ana Veldić

Najbolji igrani: Nas dva by Andrija Mardešić

Grand prix: Nas dva by Andrija Mardešić

Najbolja montaža: Noćna ptica by Špela Čadež

Najbolja kamera: Prije mraka by Bojan Radanović

Najbolja originalna glazba: Crvenkapica Redux by Daniel Žeželj

Najbolja animacija: Ježeva kuća by Eva Cvijanović

Najbolja gluma: Ksenija Marinković u Plan A

Najbolji pitch: Jutro poslije podne by Jasna Šafić

Nagrada Innsbruck film campusa: Sara Salamon za Ples bijelog ljeta

1. specijalno priznanje by Martina Meštrović: Ispred zastava by Sanja Bistričić
2. specijalno priznanje by Sara Renar: Grimizno by Dijana Mlađenović
3. specijalo prizanje by Evelin Stark: Ples bijelog ljeta by Goran Nježić i Matija Tomić

Revija hrvatskih kratkih filmova "Kratki na brzinu” je festival posvećen kratkoj filmskoj formi u svim njezinim žanrovima. Održava se 4. godinu za redom u Svetom Ivanu Zelini, a od prošle godine prvi dio festivala održava se i u Zagrebu. Festival će 2018. pod nazivom Black Arrows Short Film Festival postati međunarodni. [PD]

Četvrto izdanje filmske revije "Kratki na brzinu" privuklo mnoge filmoljupce

Revija kratkih filmova „Kratki na brzinu“ četvrtu godinu za redom predstavila je zavidan filmski program. Zagrebački dio manifestacije započeo je sinoć u Dokukinu KIC predstavljanjem kratkih švicarskih dokumentaraca renomiranog švicarskog festivala dokumentarnog filma Visions du Réel, ujedno i ovogodišnjeg partnera Revije.

Ovogodišnje Doxanje posvećeno je prerano preminulom švicarskom redatelju Léonardu Kohliju kojem revija Kratki na brzinu posthumno dodijelila nagradu „Tihi Šaptač“ za predan, energetičan i strastven doprinos filmskoj umjetnosti. Filmskoj reviji prisustvovao je i veleposlanik Švicarske Konfederacije u RH Stefan Estermann, koji je ovom prilikom izjavio:

„U Hrvatskoj sam već tri godine i smatram je veoma kreativnom zemljom punom kreativnog duha i energije koje treba otkriti. Otkrivši reviju Kratki na brzinu bio sam fasciniran upravo činjenicom da nije u Zagrebu, tako da sam imao priliku upoznati i manja mjesta oko metropole u kojima se također odvijaju ovakvi događaji. Filmovi koje smo pogledali svidjeli su mi se jer predstavljaju neku drugu sliku stvarnosti, a čovjeka natjeraju da stvari pogleda iz nekog drugog, bližeg kuta.“

O važnosti filmskih revija govorio je ugledni producent i redatelj, direktor međunarodnog festivala dokumentarnog filma ZagrebDox, Nenad Puhovski.

„Dva festivala u Europi značajna su po pitanju redefiniranja dokumentarnog filma - Visions du Réel i FIDMarseilles. Dalo bi se diskutirati jesu li svi filmovi koje smo večeras pogledali dokumentarci, ali to je ljepota i širina filmske produkcije koja nije samo Hollywood i Netflix. Mi na ZagrebDoxu preferiramo osobne dokumentarce, a po pitanju estetike smo nešto tradicionalniji. No, filmski festivali se razvijaju i mijenjaju, i to je dobra stvar.“

Nakon Dokukina KIC, Revija seli u grad Sveti Ivan Zelinu gdje će se održati svečano otvorenje izvedbom eksperimentalne predstave “Struktura zaborava” u produkciji umjetničkog festivala Sedam dana stvaranja. Moći ćete pogledati i izložbu plakata festivala Sedam dana stvaranja, autora Davora Sanvincentija, ovogodišnjeg dobitnika 2. HT nagrade za hrvatsku suvremenu umjetnost.

„Prvog dana festivala pogledali smo dokumentarne filmove s jednog od najprestižnijeg dokumentarističkog festivala Visions du Réel i ugostili programsku direktoricu Vision du Réel On Tour Antigoni Papantoni, a kao posebni gost s nama je bio i direktor ZagrebDoxa Nenad Puhovski. Želim zahvaliti švicarskom veleposlanstvu koje je podržalo ovaj program. U Sv. Ivanu Zelini od 7. do 11. 6. gledat ćemo prije svega natjecateljski program hrv. kratkog filma koji ove godine broji 53 filma. Iz programa bih izdvojio retrospektivu Roya Anderssona, u kojoj ćemo prikazati njegove kratke studentske filmove u suradnji sa Švedskim filmskim institutom, Roy Andersson Produktion i švedskim Veleposlanstvom u RH. U segmentu Late Night Film Talks gostuju nam Hrvoje Hribar i Ognjen Sviličić. Prikazat ćemo i filmove Kino kluba Split koji ove godine slavi 65 godina djelovanja, kao i filmove s osječke nezavisne scene s prijateljskog festivala Filmska Runda. Zabavni program upotpunjuju koncerti Sare Renar i glazbenog kolektiva Moskau.“ - izjavio je Toma Zidić, umjetnički direktor Revije kratkih filmova.

4. Revija kratkih filmova Kratki na brzinu traje do 11. lipnja u Sv. Ivanu Zelini, a po prvi put možete boraviti i u KNB festivalskom kampu. Detaljan program možete pogledati ovdje. [PD]

ZAVRŠIO 36. KAJ

U subotu navečer, podjelom nagrada pjesnicima i nakon toga zajedničkim druženjem, završila je ovogodišnja, sadržajno prebogata manifestacija koja njeguje stare navade i tako od zaborava čuva naš tisućljetni kajakavski govor, kojeg smo se u jednom trenutku naše povijesti kao književnog jezika odrekli, a onda ga i godinama zatajivali u svakodnevnoj komunikacji, srameći se ga.

Trodnevno događanje počelo je već tradicionalnom Svetom Mešom na kajkavskom u prekrasnom ambijentu barokne crve sv. Tri Kralja u Kominu. Ovaj istinski predivan događaj manifestacije, organizator Kaja- Pučko otvoreno učilište njeguje od 2008. godine. Nastao je zalaganjem Ivice Kukovačeca ravnatelja učilišta, prof. dr. sc. Alojzija Jembriha i dr. sc. Zvonimira Kurečića, mešnika na svim dosadašnjim mešama. Sumešnik doktoru Kurečiću i na ovoj meši bil je plebanuš bisaški, velečasni Maksimilijan Herceg. Mešu je popeval crkveni zbor župe sv. Ivan Krstitelja pod ravnanjem Ivica Košćec. Kao gosti nastupili su gitarist Antun Iveković te Krešimir Marmelić na violini, Nina Kobler sopran i Milan Hipšer na orguljama.

U petak, drugog dana događanja u galeriji Kraluš otvorena je tematska izložba slika akademske slikarice Marije Galić pod nazivom Cvetje od mraza, na temu ovogodišnjeg recitala suvremenog kajkavskog pjesništava. U nastavku su održane promocije dviju knjiga na kajkavskom jeziku: zbirke pjesama Ftič kesnokrič Božice Jelušić, veteranke recitala i njegove višekratne laureatnice, te roman Kak je zgorel presvetli Trombetatassicz, Marka Gregura čestog učesnika recitala. Večer, koju bi slobodno mogli nazvati podravskom, jer su svi učesnici Podravci, završila je izvedbom monodrame Nori Krtica Martin sugestivnom i emocijama nabijenom glumom Draška Zidara iz Virovitičkog kazališta. Zadnjeg dana ovogodišnjeg Kaja održan je njegovo centralno događanje 36. recital suvremenog kajkavskog pjesništva Dragutin Domjanić . Prvo je u gradskoj vijećnici održana promocija zbirke Cvetje od mraza, u kojoj su objavljene 76 pjesma od 569 prispjelih na ovogodišnji recital. Dodatnu težinu ovoj impozantnoj brojci daje podatak o broju autora – njih 140. Već samo te činjenice, koje ovogodišnji recital imenuju najproduktivnijim do sada, govore o njegovom mjestu u kajkavijani, ali i cijenjenosti među kajkavskim poetušama i petama. Promotor zbirke bio je prof. dr. sc. Joža Skok, istinski promotor recitala jedan od njegove duše i član stručnog ocjenjivačkog suda od prvog recitala održanog još daleke 1970. godine. Nakon promocije održana je u Kralušu javna izvedba 32 odabrane pjesme, među kojima su naravno bile i sve nagrađene. One nagrađene po izboru sponzora recitala, stručnog ocjenjivačkog suda, kojeg su i ove godine članovi bili prof. dr.sc. Joža Skok, dr. sc. Božica Pažur i dr. sc. Ivo Kalinski – predsjednik suda te po izboru publike u dvorani. Pjesme su deklamirali Ljiljan Bogojević i Zdravko Brlek glumci HNK iz Varaždina te vid Balog glumac zagrebačke Komedije. Kroz program je vodio veteran Dubravko Sidor. U muzičkom dijelu programa nastupio je gudački kvartet Cadenza iz Zagreba.

Recital je završio simboličnim otvaranjem natječaja za idući recital upućen od strane gradonačelnika Hrvoja Košćeca i druženjem pjesnika i publike. [RB, Foto: RB]