prigorjehr-regionalni-portal
Menu

Mali KAJ - 39. Smotra dječjega kajkavskog pjesništva

Mali KAJ - 39. Smotra dječjega kajkavskog pjesništva

Smotra dječjega kajkavskog pjesništva „Dragutin Domjanić“, 39. po redu, održat će se ove subote, 26. listopada, 39. put u Svetom Ivanu Zelini. Dvoranu „Kraluš“ Pučkoga otvorenog učilišta Sv. Ivan Zelina napunit će, sasvim sigurno, i ove godine pjesnikinje i pjesnici osnovnoškolskog uzrasta, njihove mentorice i mentori, članovi obitelji i prijatelji, u predjubilarnom izdanju, složit će se mnogi, najreprezentativnijega dječjega kajkavskog književnog festivala u državi.

„Ima recitala koji uspijevaju skupiti više prijava odnosno veću količinu dječjih radova. Znamo zato pouzdano da mnogi učenici i učitelji svoje najjače stvarateljske adute čuvaju baš za Zelinsku smotru“, riječi su Dubravka Sušca, ravnatelja Pučkoga otvorenog učilišta Sv. Ivan Zelina te predsjednika organizacijskog odbora manifestacije.

Ove je godine na poziv Pučkoga otvorenog učilišta za sudjelovanje na 39. Smotri odgovorilo 75 osnovnih škola, većinom iz sjevernih i zapadnih hrvatskih krajeva. Ukupno je na natječaj pristiglo okruglih četiri stotine dječjih pjesama, od čega je 79 izabrano za objavu u zborniku.

Tridesetičetiri će pjesme biti javno izvedene, i to iz ustiju njihovih autora, na recitalnom dijelu smotre. Četrnaest najboljih, po procjeni stručnoga ocjenjivačkog suda u kojem sjede doktori filoloških znanosti Ivo Kalinski i Božica Pažur, te doktorica medicine ali i sama nagrađivana pjesnikinja Štefica Kamenarić-Filipović, bit će nagrađeni u velikom finalu subotnjeg događanja.

Nagrade najuspješnijim sudionicima osiguravaju brojni sponzori, na čelu sa Zagrebačkom županijom i Gradom Sveti Ivan Zelina, kao i jedan od dvaju visokih pokrovitelja – Ministarstvo kulture RH. (Drugi je Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH.) Djelomično su financijske prirode: za petoro učenica i učenika, odnosno za svaku voditeljicu nagrađene djece.

„Nagrade su skromne i definitivno nedostatne da bi imale ikakav motivacijski značaj. Tu su samo kao simbolična gesta prema mladim stvarateljima i njihovim mentoricama i mentorima; njome, naime, poručujemo da književno stvaralaštvo ima svoju, kakvu-takvu vrijednost, da umjetnost košta i da mora koštati. Mladim ljudima koji vole pisati društvo ne bi smjelo od početka poručivati da je književnička profesija izvan sustava materijalnog nagrađivanja“, kaže Sušec te dodaje:

„Isto je i s voditeljima odnosno voditeljicama, s obzirom na to da su dame u toj ulozi u velikoj većini. Premda simboličnom naknadom, nastojimo im pokazati da njihovi napori ne padaju na jalovo tlo“.

Prvonagrađeni autor(ica) i ove će godine svoju kasicu-prasicu obogatiti za 1500 kuna. Druga autorska nagrada iznosi tisuću, a treća pet stotina kuna. Pet stotina kuna vrijedna je i nagrada organizatora, Pučkoga otvorenog učilišta, dok Drvna industrija „Zelina“ autoru odnosno autorici najboljega pjesničkog rada po izboru publike donira tisuću kuna. Voditeljice će također uprihoditi po pet stotina kuna. Voditelju ili voditeljici djeteta s nagradom publike pripast će honorar od tisuću kuna, dok osvajačica nagrade za voditelja/voditeljicu godine dobiva dvije tisuće kuna.

Osim pokrovitelja (također i Metal-Elektro d.o.o. iz Donje Zeline) i organizatora, manifestaciju sponzorski pokrivaju i mnogi hrvatski izdavači: Školska knjiga d.d., Fokus komunikacije d.o.o., Alfa d.d., Nova stvarnost d.o.o., Kajkavsko spravišče, Znanje d.o.o., V.B.Z. d.o.o., Naklada Ljevak… Jedan od sponzora koji dodjeljuje nagradu također je i Večernji list odnosno Dječji list „Radost“.

Smotra dječjega kajkavskog pjesništva „Dragutin Domjanić“ tradicionalna je godišnja književno-nakladnička manifestacija kojoj je nakana poticati sustavan rad s pjesnički nadarenom djecom osnovnoškolskog uzrasta.

Dječji se književni festival u Zelini, uz kraći prekid tijekom 80-ih godina prošlog stoljeća, nakon čega ga iz pepela uspravlja ondašnji ravnatelj POU-a Sv. Ivan Zelina Josip Pandurić, odvija od 1971. godine.

Svih tih proteklih 40-ak jeseni Zelinom odjekuje mladenački „dragi nam kaj“ u svoj svojoj šarolikosti i bioraznolikosti. Za mikrofonom se spremno smjenjuju mlađahni govornici sutlanskog, goranskog, međimurskog i mnogobrojnih drugih kajkavskih idioma, koji naočigled suvereno vladaju jezikom.

Železna Gora na sjeveru Međimurja, podravske Molve na sjeveroistoku, te gorskokotarski Čabar sa svojim četirima područnim školama na zapadu uobičajeno ograničavaju prostor škola sudionica Smotre. Južnu kajkavsku granicu Smotre, sasvim neobično, već treću godinu zaredom utvrđuje Vojnić, mjesto sasvim izvan kajkavskoga govornog bazena, i to zahvaljujući začudnim naporima profesorice Ankice Globan Kovačić, koja se svoj materinji jezik ne ustručava nastojati širiti u kraju u kojem trenutačno živi, i koji s kajkavskim nema nikakve veze.

Dodirnih točaka s kajkavskim nije imao niti Antun Gustav Matoš, pa je svejedno baš njegovim Hrastovačkim nokturnom otpočela epoha suvremene kajkavske poezije. Ista ona koju mladi kajkavski pjesnici smjerno održavaju na životu svojim svake hvale vrijednim književnim pregnućem.

na vrh članka